Barutni magazin Josif (Jozef), odnosno Barutana u boneti redvija ravelina Svetog Benedikta, locirana je u osi jugoistočnog bastionog fronta fortifikacije Donje tvrđave u šancu ispred kurtine koja povezuje Bastion Sv Franciske i Polubastion Sv Benedikta. Odnosno, položaj ovog objekta nalazi se izvan fortifikacije Suburbiuma u sklopu Donjeg grada Petrovaradinske tvrđave sa desne strane Beogradske kapije (posmatrano iz pravca Sremskih Karlovaca). Barutni magacin Josif kao specifična ambijentalna celina, predstavlja sastavni deo kompleksne anvelope Donjeg grada Petrovaradinske tvrđave na prostoru samog ruba Vaserštata.
Prema svom kompleksnom arhitektonskom sklopu kao i prema osnovi, koja se sastoji od centralnog dela građevine nepravilnog trougaonog oblika i od dva krila topovskih šarži, Barutni magazin Josif, predstavlja raritetan objekat na prostoru Petrovaradinske tvrđave. Specifične arhitektonske karakteristike objekta, svakako proističu iz njegove izvorne funkcije.
Igrađen je početkom druge polovine XVIII veka u sklopu radova vezanih za proširenje i preoblikovanje fortifikacijskog sistema Donje tvrđave. Odnosno, Barutana je sagrađena u drugoj fazi gradnje Petrovaradinske tvrđave koja je počela 1753. godine s obzirom da je ucrtana na planu Tvrđave iz 1761. godine.
Sastoji se iz centralnog dela trougaone osnove u kojem je smešten barutni magazin, ojačan zaštitnim zidom, kao i od dva krila sa topovskim otvorima usmerenim prema šancu. Arhitektonski sklop se odlikuje simetrijom, visokim unutrašnjim prostorom, zasvođenom tavanicom, kao i sa izuzetno masivnim i debelim zidovima čija širina iznosi između 2.5 i 3.5 metara, što proističe iz same namene objekta. Sa unutrašnje strane, zidovi su dodatno ojačani prislonjenim stubovima koji formiraju bočne niše zasvođene sa poluobličastim svodom. Unutrašnji prostor se zapravo sastoji iz dva nivoa a objekat odlikuje i čitav niz ventilacionih kanala, kao i drugih funkcionalnih otvora dodatno zaštićenih sa kapcima i rešetkama napravljenih od kovanog gvožđa. Glavni ulaz u objekat komponovan je od dva simetrična otvora i lociran je na severozapadnoj strani objekta. Iz nejega se pristupa zasvođenom predprostoru iz kojeg se dalje ulazi samu prostoriji barutnog magazina. Masivni stubovi su postavljeni upareno i uporedo sa spoljašnjim zidovima, zapravo oblikuju dva bočna segmenta strukture tzv. “brodove”, kao i centralni prostor trougaone osnove u okviru kojeg se nalaze dodatna dva masivna stuba specifičnog preseka čija je funkcija da podražavaju i podupiru svod. Na središnjem delu ova dva stuba, sačuavane su kamene konzole.
Krila objekta su niža od centralnog dela trougaone osnove. Levo krilo se sastoji od sedam međusobno povezanih kazamata sa zasvođenim tavanicama, kao i sa specifičnim topovskim otvorima orijentisanim prema šancu, dok se njihova vrata nalaze na suprotnoj strani. Desno krilo je izvorno bilo identično levom, ali je tokom tridesetih godina XX veka presečeno u kontekstu radova na proširenju trase Beogradskog puta, kada je izvedeno preoblikovanje ravelina i redvija. Odnosno, ono se danas sastoji od četiri međusobno povezanih kazamata, koji poput levog, takođe imaju topovske otvore u spoljašnjem zidu orijentisanom prema šancu i vrata na suprotnoj strani.
Iznad centralnog dela, kao i iznad krila objekta, formiran je “grudobran”, odnosno zemljani nasip, dok se duž oba bočna “broda”. tj. duž oba bočna segmenta barutnog magazina, protežu gvozdene traveze koje su usečene u dva masivna stuba centralnog prostora, iznad konzola. U jednoj od ranijih adaptacija, izvedenoj početkom XX veka, traveze od gvožđa su zapravo preuzele funkciju nosača konstrukcije galerije Barutane. Na galeriju se pristupa sa gornjeg platoa koji je u nivou grudobrana i koji se nalazi iznad topovskih šarki a sa istog prostora se takođe pristupa i najvišem nivou grudobrana iznad barutane, pri čemu je osa pristupa izvedena u formi zidanog stepeništa. Centralni deo objekta, dodatno je zaštićen, odnosno okružuje ga specifičan zaštitni zid.
Kao što je napomenuto, probijanjem saobraćajnice kroz Beogradsku kapiju u sklopu infrastrukturnih radova 1927. godine na prostoru Donjeg grada Petrovaradinske tvrđave, srušen je veći deo desnog krila. Barutana Josif je do devedesetih godina XX veka korišćena kao skladišni prostor za potrebe vojske. Danas je ona u potpunosti napuštena i izložena rapidnom propadanju. Vegetacija prekriva veći deo objekta i ujedno doprinosi brojnim oštećenjima.
Pored Barutnog magazina Jozef (Josif) koji je iako u sklopu, zapravo faktički izvan fortifikacije Podgrađa, odnosno lociran na prostoru Donjeg grada Petrovaradinske tvrđave, u okviru kompleksa Suburbiuma locirana su tri tipska barutna magazina, okružena Polubastionom Sv. Benedikta, kao i bastionima Sv. Franje i Sv. Terezije. Građeni su početkom druge polovine XVIII veka i do danas su sačuvali svoj autentičan izgled. Sastoje se od objekta barutnog magazina pravougaone osnove, masivnih zidova, ojačanih kontraforama, i visokog zaštitnog zida – bedema.
Uzimajući u obzir položaj Barutane Josif, koja se nalazi praktično pored glavnog puta, kao i celokupni jedinstveni arhitektonski sklop, cela struktura predstavlja jedinstvenu urbanističku ambijentalnu mikrocelinu sa ogromnim potencijalom za razvoj različitih oblika kulturnog turizma. Međutim, uprkos ovoj činjenici, sa izuzetkom nekoliko programa organizovanih od strane Udruženja Scenatoria, do danas je ovaj prostor ostao neiskorišćen.